Search
Close this search box.

UEFA izvještaj (1.dio): Polarizacija i globalizacija ili, kako jaki postaju jači

Krovna europska nogometna organizacija (UEFA) u srijedu 17.siječnja 2018. godine objavila je deveto izdanje izvještaja o vrednovanju klupskog licenciranja za europske nogometne klubove. U izvještaju je naglašeno da je implementiranje FFP-a (Financial Fair Play) doprinijelo boljoj financijskoj stabilnosti i održivosti poslovanja nogometnih klubova u najjačim ligama Europe. Na tu se činjenicu osvrnuo i Aleksander Čeferin, predsjednik UEFA-e, koji je zaključio da će FFP, uvodeći stabilnost u proces transfera, osloboditi klubovima sredstva za daljnje investiranje u stadione i podizanje kvalitete ostale imovine.

Izvještaj detaljnije pokazuje kako se pozitivni trendovi u prihodima, investicijama i profitabilnosti identificirani prošlih godina nastavljaju i u 2016. godini. Održivost europskog klupskog nogometa je neupitna, a 700 klubova iz najelitnijih domaćih natjecanja zajedno generira najveću operativnu dobit bez transfera u povijesti i godišnji rast prihoda od skoro 10%. Ovo je prvi put da, zbog FFP-a, klubovi investiraju u svoju dugoročnu imovinu preko milijardu eura samo u 2016. godini.

Velika pažnja u izvještaju pridaje se zabrinjavajućem trendu polariziranja komercijalnih i sponzorskih prihoda između najelitnijih i ostalih europskih klubova. 12 najelitnijih klubova generiralo je značajno povećanje komercijalnih i sponzorskih prihoda. U zadnjih šest godina prikazali su povećanje za 1,58 milijardi Eura, što je više nego dupli rast u odnosu na rast prihoda svih ostalih europskih prvoligaških klubova zajedno. Izvještaj nudi iscrpan i detaljan pregled razvoja europskog nogometa i temeljitu analizu financijskih pokazatelja nogometnih klubova. Segmentirano prikazuje klupski nogomet svih 55 članica UEFA-e, ali upozorava i podiže svijest o modernim trendovima koje je nužno pozorno pratiti kako bi se očuvala homogenost saveza i kompetitivnost natjecanja.

Izvještaj je podijeljen na 10 cjelina i svaku ćemo u idućim danima obraditi zasebno. Cjeline su: Natjecanja i navijači, Vlasništvo, Sponzori, Transferi, Nogometni agenti, Prihodi, Plaće, Operativni troškovi, Profitabilnost, Bilance.

Pregled otvaramo s cjelinom koja je posvećena natjecanjima i navijačima.

Natjecanja

Prva točka analize je format natjecanja. Dokument navodi statističke podatke koji prikazuju na koji način su ustrojene lige u Europi. Za početak se navodi koliko koja liga ima klubova u najvišem rangu natjecanja. Samo četiri zemlje imaju dvadeset klubova u prvoj ligi, a to su Engleska, Španjolska, Francuska i Italija. Najmanje članova u najvišem državnom nogometnom razredu ima Armenija, u čijoj se Premier ligi natječe svega 6 klubova. Najviše liga u Europi ima deset ili dvanaest klubova u elitnom rangu natjecanja.

The European Club Footballing Landscape/Broj klubova u najvišim nogometnim razredima

Više je liga smanjilo broj klubova u prvoj ligi u posljednje dvije sezone što je rezultiralo smanjenjem ukupnog broja klubova u elitnim domaćim natjecanjima do broja 713. Neparni broj je zbog lige San Marina koja broji 15 klubova.

The European Club Footballing Landscape/Promjene u broju klubova koji sudjeluju u najvišem nogometnom razredu

Druga točka analize je godišnje doba u kojem se odigrava liga. Ovaj pokazatelj ovisi o klimi i relativno je stalan. Promjene su rijetke, ali se ipak događaju. Moldova i Gruzija su počele primjenjivati „ljetni“ format koji se koristi u manjem dijelu Europe. Također, Kosovo se kao novi član priključilo „zimskom“ formatu održavanja prvenstava. Trenutno se trinaest prvenstava održava po „ljetnom“, a četrdeset i tri po „zimskom“ formatu.

Treća točka je sustav odigravanja natjecanja. Postoji, takozvani tradicionalni sustav, u kojem klubovi igraju jedni s drugima bez dodatnih razigravanja i podjela. Ovaj sustav se koristi u 38 zemalja. Dvokružno se igra u sedamnaest zemalja, trokružno u deset zemalja, četverokružno u deset zemalja, te šesterokružno u Armeniji. Ovi podaci se jednostavno mogu povezati s brojem klubova u prvoj ligi što utječe na broj međusobnih susreta između dva kluba. Ostalih sedamnaest liga se u jednom trenutku dijeli na dva dijela, ovisno o uspjehu u dotadašnjem dijelu nadmetanja.

Četvrta točka je analiza UEFA-inog koeficijenta koji (kroz desetljeće) oslikava rezultate klubova u europskim natjecanjima što može biti indikator kvalitete lige. Istaknuti ćemo nekoliko ekstrema i trendova koji se mogu uočiti iz rezultata. Prvih pet mjesta drže tradicionalne „lige petice“, a začelje je rezervirano za Kosovo iznad kojega je San Marino. Hrvatska je u odnosu na najgori plasman u posljednjem desetljeću napredovala za jedanaest mjesta, s dvadeset sedmog na šesnaesto. Najveći pad se dogodio Litvi i to od petnaest mjesta, dok je najveći rast zabilježila liga Bjelorusije i to od dvadeset jednog mjesta.

Navijači

Za početak se navode podaci o posjećenosti utakmica u europskim ligama. Ukupno se (u odnosu na sezonu 2015/2016) dogodio pad od jedan posto koji je primarno vezan uz ispadanje određenih klubova u Engleskoj i Njemačkoj. Lige su naime napustili klubovi koji su imali veću posjećenost što je na kraju rezultiralo smanjenjem ukupnog broja gledatelja. Hrvatska je zabilježila rast te spada u kategoriju onih država koje su u odnosu na prethodnu sezonu ostvarile rast između pet i petnaest posto. Pad broja gledatelja evidentiran je u Istočnoj Europi dok je zapravo u većini liga broj posjetitelja ostao na sličnoj razini.

 

Kao i u prethodnim pokazateljima dominiraju klubovi iz Zapadne Europe te njih jedanaest ima u prosjeku preko milijun gledatelja na domaćim utakmicama u cijeloj sezoni. Prva na listi je Barcelona, koju je u sezoni 2016/2017 uživo na Camp Nou gledalo gotovo milijun i petsto tisuća gledatelja. Top 20 zaključuje Ajax kojeg je u prošloj sezoni ukupno gledalo 843 540 gledatelja.

Najgledanije lige su one u Zapadnoj Europi i jedina država s ne toliko velikim brojem stanovnika u top 10 je Portugal (malo više od 10 milijuna stanovnika). Snaga Benfice, Porta i Sporting Lisabona je utjecala i na ukupnu gledanost lige smjestivši je na deseto mjesto u Europi. Na vrhu je Premier League, a slijede je Bundesliga te Championship (engleska druga liga) što ukazuje na (još uvijek živu) kulturu odlaska na utakmice u Engleskoj. Najveću prosječnu gledanost, već standardno, bilježi njemačka Bundesliga s prosjekom od 41 516 gledatelja po utakmici.

Sljedeća točka analize u UEFA-inom dokumentu je broj pratitelja koji klubovi, ali i igrači imaju na društvenim mrežama. Svi najpopularniji klubovi dolaze s velikih tržišta (Engleska, Njemačka, Španjolska, Italija, Francuska, Turska) što je i logično s obzirom na broj stanovnika u tim državama, ali i utjecaj u inozemstvu. U prilog sve većoj popularnosti pojedinih igrača govore i podaci da su neki igrači imaju na društvenim mrežama popularniji od vlastitih klubova.

Taj trend veće popularnosti igrača od klubova je očitiji na Twitteru u odnosu na Facebook što je vidljivo iz sljedećih grafova.

Zadnje mjerilo je posjećenost web stranica klubova koje jasno ukazuje na proširenu globalizaciju u nogometu. Najveći klubovi više nisu fokusirani na unutarnje tržište, već „osvajaju“ tržišta koja omogućuju daljnje širenje. Jedan od uočljivijih primjera je odigravanje El classica u izrazito ranom terminu zbog prilagodbe azijskom tržištu. Turski klubovi su i dalje fokusirani na domaće tržište te je tek oko pet posto posjeta njihovim stranicama zabilježeno van Turske. Najposjećeniju stranicu ima Real Madrid, a sedamdeset osam posto otpada na inozemne posjetitelje. Ipak, apsolutni rekorder je Barcelona na čije stranice pristupa tek devet posto ljudi iz Španjolske.

Promatrajući ove podatke može se donijeti nekoliko zaključaka, a svima je zajednički nazivnik da se stvara sve veća razlika između „elite“ i ostatka Europe. Te razlike mogu se povezati s ekonomskom moći države kao i veličinom tržišta. Jedina zemlja koja iskače iz tog obrasca je Portugal. Potencijalni razlozi zbog kojih je Portugal iznimka su nogometna tradicija, socios uređenje klubova, razvijenost nogometa u odnosu na druge sportova i postojanje nekoliko izrazito velikih klubova. Također, ovaj trend se može uočiti i kroz europski koeficijent jer se promjene događaju između država usporedive financijske i kvalitativne moći. Unutar razvijenih liga su rijetke promjene i zapravo jako je teško doći u njihovo društvo. Ovaj podatak se još više ističe kod statistika povezanih uz navijače. Zemlje Istočne Europe bilježe pad posjećenosti utakmica što je povezano s nizom problema, kako unutar, tako i izvan nogometa. Svi najgledaniji klubovi Europe dolaze s, kolokvijalno rečeno, zapada. Polarizacija unutar Europe je lako uočljiva, a najbolje se vidi kroz korištenje društvenih mreža i web stranica gdje se taj efekt dodatno uvećava uz utjecaj globalnog tržišta. Vanjsko tržište se pokazalo kao iznimno bitan faktor i vjerojatno je jedan od razloga koji su omogućili toliku razliku u prihodima, a posljedično i u kvaliteti.

Oduvijek je Europa imala elitne klubove koji su dominirali u svjetskim okvirima, ali podaci izneseni u ovom dokumentu UEFA-e ukazuju da bi mogli postati ekskluzivna (zatvorena) kasta, te se postavlja pitanje do kada će kompetitivnost natjecanja (kako državnih, tako kontinentalnih) imati sportskog smisla i draži. Problem je to kojeg je od ustoličenja na funkciju predsjednika UEFA-e Čeferin mnogo puta naglašavao, no prave korake ka suzbijanju tog jaza i zaštiti kompetitivnosti trebati će poduzeti na globalnoj razini.

>> Povijesni dogovor FIFA-e i svjetskog sindikata profesionalnih igrača

Daniel Gardijan


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter