Prema Zakonu o sportu donesenom u kolovozu 2015. godine županijski nogometni savezi trebali su izmijeniti način biranja i kreiranja vlastitih skupština. Za usklađivanje sa Zakonom imali su dovoljno vremena (šest mjeseci), a to vrijeme isteklo je u veljači prošle godine.
Ovotjednim očitovanjem mišljenja Središnjeg državnog ureda za šport o spornim odredbama Zakona postalo je jasno da je ignoriranju zakona od strane nogometnih dužnosnika došao kraj. Čekaju li ih kazne zbog nepoštivanja propisa, stopiranje financiranja iz državnih proračuna ili možda čak i zahtjev da vrate novce koje su dobili 2016. godine, a nisu se uskladili sa Zakonom, saznat će se uskoro.
https://nogometplus.net/index.php/pod-povecalom/nogometni-savezi-morat-ce-vratiti-milijune-kuna-u-zupanijske-proracune/
Ipak, uskoro očekujemo da će svi županijski nogometni savezi promijeniti način biranja ljudi u skupštinama i uskladiti statute za Zakonom o sportu.
>> Janica zadaje konačan udarac HNS-u: Uskladite Statute sa Zakonom o sportu
Što kaže zakon:
Dakle, svaki stupanj natjecanja – muški nogomet, ženski nogomet, futsal i nogomet na pijesku kreće od najnižeg stupnja i svakom stupnju se dodjeljuje jedan (1) glas. Svaki klub u svakom sljedećem rangu ima duplo više glasova. Ako je druga županijska nogometna liga najniži rang svi klubovi iz tog ranga imaju 1 glas, klubovi iz druge županijske lige imaju 2 glasa, trećeligaši 4 glasa, drugoligaši 8 glasova i prvoligaši 16 glasova.
Ženski nogometni klubovi, ako imaju dvije lige, imaju po 1 glas u drugoj ligi i 2 glasa u prvoj. Isto je s futsalom. Osim nogometnih klubova postoji mogućnost (ne i obveza) da se na skupštini pravo glasa omogući svakom udruženju sportaša (trenera, sindikat, sudaca,…). Njihov broj glasova nije definiran. Tu se ujedno i krije odgovor zašto se zakon odnosi na HNS, naime muški nogomet ima čak sedam (7) stupnjeva (liga), dok ženski ili futsal imaju dva – razvidno je da je uvjet o profesionalnim klubovima u najvišem stupnju natjecanja zadovoljen, jer se za potrebe zakona gleda liga s najviše stupnjeva, a u Prvoj muškoj HNL su svi klubovi profesionalni.
Na koji način su stvari do sada bile uređene? Zavisno od županije. Obično su futsal klubovi i niželigaši imali po jedan glas za cijelu ligu, pa se nečiji glasovi nikad ne bi probili do skupštine. Ista stvar je i s ostalim dionicima u sportu. U nekim su savezima recimo suci bili sastavni dio skupštine, u nekim nisu.
Jedini županijski savez koji je svoj Statut uskladio sa Zakonom o sportu je onaj Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske. Evo kako su oni uskladili svoj članak 31.
Možemo uzeti i primjer neusklađenog statuta Zagrebačkog nogometnog saveza gdje skupštinu trenutno čini 31 predstavnik, iako savez broji stotinjak klubova. Razlog zašto se ne može čuti glas svakog kluba je ovakva raspodjela:
Novim izmjenama baš svaki klub u Zagrebu imati će svog predstavnika na skupštini saveza, ali će oni iz višeg ranga imati više glasova. Primijetit ćete da u sadašnjoj skupštini ZNS-a uopće nema predstavnika raznih udruga kao što je udruga igrača, trenera ili sudaca. Možda po novom ustroju i oni dobiju svoje predstavnike.
U HNS-u, kako na nacionalnom nivou tako i na županijskim razinama, godinama nije bio cilj da se čuje svačiji glas, već samo onih odabranih. U nekim savezima su drmali suci, u nekima prvoligaši, u nekima niželigaši. Kad oni sami na razini saveza nisu sposobni uspostaviti pošteniji sustav nije iznenađujuće da je država stanje pokušala riješiti zakonskim propisima. HNS je najavio u roku od par dana poslati upute savezima što i kako će napraviti po pitanju Statuta. Građani RH se samo mogu nadati da će uputa počinjati sa „Poštujte hrvatske zakone“!
Bojan Islamović
