Na web stranici Multidisciplinarnog instituta za digitalno izdavaštvo (MDPI) u izdanju Međunarodnog časopisa o istraživanju okoliša i javnom zdravlju početkom ovog mjeseca je objavljen znantveni rad na temu izvedbe profesionalnih nogometaša prije i poslije infekcije s COVID-19, prvi u Hrvatskoj prenio je portal srednja.hr.
MDPI je izdavač znanstvenih časopisa otvorenog pristupa, osnovan 1996. godine, te trenutno najveći takav izdavač na svijetu, ujedno i peti najveći izdavač ukupno u vidu objavljenih stručnih radova.
Znanstveni rad objavljen je u suradnji Kineziološkog fakulteta u Splitu, Nastavnog instituta za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Splitu, Fakulteta medicine i kirurgije Sveučilišta na Malti, Odjela ortopedije i traumatologije Sveučilišne bolnice Split te Hajduka.
U radu su sudjelovali Anamarija Jurčev Savičević, Jasna Ninčević, Šime Veršić, Sarah Cuschieri, Ante Bandalović, Ante Turić, Boris Bečir, Toni Modrić i Damir Sekulić.
Cilj istraživanja bio je približiti utjecaj COVID-19 bolesti na tijela profesionalnih sportaša u svrhu dobivanja jasnije slike o tome kako se boriti sa zarazom što je efektnije moguće i vratiti sportaše njihovim regularnim režimima treninga uz minimalne rizike za njihovo zdravlje. Iako postoje studije u Njemačkoj, Poljskoj i Španjolskoj na temu fizičkih mogućnosti nogometaša nakon karantene, malo je studija koje su se bavile procjenom utjecaja COVID-19 bolesti na kardiorespiratorni sustav sportaša. Jedna takva objavljena je na temu odbojkašica i u njoj je ustanovljeno da su plućne funkcije nakon COVID infekcije bile iznad osamdeset posto predviđenih vrijednosti za svaku od dionica obuhvaćenih istraživanjem.
Kao ključna pitanja profesionalnih sportaša ističu se dvije sljedeće dileme: kada je pravo vrijeme sigurno se vratiti treninzima visokog inteziteta i natjecanju nakon bolesti i koju proceduru treba slijediti?
U potrazi za odgovorima istraživanjem je bilo obuhvaćeno 47 profesionalnih nogometaša s prosjekom starosti od 21,6 godina uz uvjet da se nogometom bave minimalno deset godina te da u sezoni 20/21 imaju status profesionalca. Ukupni uzorak podijeljen je u dvije grupe na temelju rezultata PCR testiranja, pozitivne na COVID (31 nogometaš) i negativne (16 nogometaša).
Uvjeti kriterija sudjelovanja za negativne nogometaše obuhvaćali su i činjenicu da dionici nisu imali nikakvu drugu bolest ili ozljedu koja bi ih spriječila u sudjelovanju na treninzima i utakmicama više od deset dana te da su igrali minimalno 60 minuta u posljednjim dvjema utakmicama tijekom prvog dijela sezone. Za pozitivne nogometaše kriteriji su bili da je pozitivan na COVID, da je igrao u najmanje jednog utakmici minimalno 60 minuta u periodu barem jednog mjeseca prije pozitivnog testa i da je igrao minimalno 60 minuta u jednoj utakmici minimalno mjesec nakon izolacije.
Rezultati studije su takvi da je u Hajduku tijekom sezone 20/21 od ukupnog uzorka njih 57,4 posto bilo pozitivno na COVID-19, od čega ih je 74 posto (23) imalo simptome, dok je preostalih 26 posto (9) bilo asimptomatično. Tri su nogometaša (10 posto zaraženih iz uzorka) imala vrlo loše rezultate tijekom liječničkih pregleda, dok su dvojica (šest posto zaraženih) imali duži period adaptacije ‘starim rutinama’ zbog lošeg fizičkog stanja iako su njihovi medicinski parametri bili zadovoljavajući).
Zaraženi igrači u radu momčadi nisu sudjelovali u rasponu od 7 do 51 dana, a nijednu utakmicu nisu odigrali u rasponu od 7 do 97 dana. Samo sedam dana izbivanja iz momčadskih aktivnosti bio je najčešći slučaj kod zaraženih (24,1 posto) i najviše je bio potaknut kalendarom natjecanja i važnosti pojedinaca za momčad.
Podaci o fizičkim mogućnostima nogometaša prikupljani su putem GPS uređaja i, uz COVID-19, činili su MRP varijablu (Match running performance). Rezultati su, između ostalog, pokazali da postoje značajne razlike u perfomiranju ubrzanja visokog inteziteta kao i zaustavljanja visokog inteziteta, te su u objema radnjama rezultati svih dionika bili lošiji po povratku aktivnostima nakon izolacije.
Usporedba trkačkih sposobnosti igrača u utakmicama odigranima prije i poslije zaraze koronavirusom ukazuje na približno iste vrijednosti ukupno odrađenih kilometara, kilometara pretrčanih u različitim brzinama, kao i u ukupnom broju ubrzavanja i zaustavljanja, kao i u ukupnom broju zaustavljanja visokog inteziteta. U suprotnosti s tim, ustanovljen je značajno manji broj ubrzavanja visokog inteziteta nakon zaraze koronavirusom, za što autori istraživanja naglašavaju da, iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da je uzrok tome zaraza koronavirusom, smatraju da je pad izvedbe u toj radnji barem dijelom uzrokovan posebnim protokolom povratka igri, odnosno RTP-u (Return-to-play protocol).
Zaključno se u istraživanju ističe i potreba dodatne prilagodbe spomenutog protokola, a sve u svrhu dodatnog umanjivanja pada trkačkih sposobnosti igrača i samog podizanja razine njihove sigurnosti prilikom povratka nakon izbivanja.
Cijeli znanstveni rad možete proučiti na sljedećoj poveznici.
