Proteklih mjeseci iz Maksimirske 128 sve su glasnije najave o skoroj privatizaciji kluba. Da bi se to uopće moglo dogoditi GNK Dinamo treba proći kroz proces preoblikovanja s obzirom na to da je klub danas ustrojen kao udruga građana. Preoblikovanje sportskih klubova regulira Zakon o športu koji je svijetlo dana ugledao 2006. godine. Zakon predviđa mogućnost obveznog i dobrovoljnog preoblikovanja. Obveza preoblikovanja iz udruga u sportska dionička društva vrijedi za one profesionalne sportske kolektive iz nogometa, košarke i rukometa koji ispunjavaju uvjete za pokretanje stečaja, ali on u zakonskom roku nije bio pokrenut. Takav primjer smo vidjeli u slučajevima HNK Hajduka, HNK Rijeke, NK Osijeka… Odluku o dobrovoljnom preoblikovanju donosi sama udruga, a najsvježiji primjer za takav slučaj je proces koji je koncem 2013. godine okončan u RNK Splitu. Koji god bio povod za pokretanje postupka on se u oba slučaja odvija na identičan način.
S obzirom na recentne odluke Upravnog suda RH koji je odbacio tužbu Dinama na rješenje Sportske inspekcije kojim se klubu nalaže da propiše uvjete i način izbora te prava i dužnosti povjerenika kluba postavlja se pitanje želi li aktualno vodstvo preduhitriti provedbu ovog rješenja te što više ubrzati postupak preoblikovanja prije provedbe demokratskih izbora u klubu. Odgovor na to pitanje bi mogli dobiti već na idućoj Skupštini kluba koja se treba održati do konca veljače, ali dosadašnje najave idu u tom smjeru.
Ako dođe do preoblikovanja kluba ono se prema Zakonu odvija kroz četiri, eventualno pet krugova gdje svaki ima svoje specifičnosti, a sam početak preoblikovanja obilježava izrada elaborata. Prema riječima Mirka Barišića, predsjednika Dinama, klub je već startao s izradom tog dokumenta, a u javnost još nisu procurile službene informacije koji stručnjaci sudjeluju u njegovoj izradi iako se u kuloarima spominju imena Darka Tipurića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i člana Izvršnog odbora GNK Dinama te odvjetnika Marijana Hanžekovića koji je ujedno član Skupštine kluba. Sav taj proces nadgleda i odobrava Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove koje djeluje u sklopu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (op.a. Povjerenstvo je od 2016. godine pod okriljem Središnjeg državnog ureda za šport) i koje osim svoje zadaće u preoblikovanju ima dužnost pratiti obavljanje djelatnosti profesionalnih sportskih klubova. Profesionalni sportski klubovi su oni kolektivi koji imaju sklopljen profesionalni ugovor ili ugovor o radu s minimalno 50% igrača iz seniorskog pogona u aktualnoj natjecateljskoj sezoni. Registar takvih klubova vodi MZOS, a aktualni predsjednik Povjerenstva je Petar Ceronja.
Elaborat je dokument koji sadrži razne podatke i izvješća koja budućim vlasnicima omogućuju detaljan uvid u trenutno stanje kluba. On tako sadrži podatke o imovini klub, njezinoj vrijednosti kao i dugovanjima koja klub ima prema drugima, ali i tražbinama koja potražuje. U njemu se objašnjava trenutni ustroj kluba, navodi tko čini vodstvo, kao i tko su članovi kluba te kakav je odnos između tijela u klubu. Pregled odnosno revizija poslovanja u razdoblju od prethodnih 5 godina kao i projekcija budućeg poslovanja je također dio elaborata, kao i popis svih pravnih društava u kojima je klub član i u kojima ima prava i udjele te putem kojih obavlja svoju djelatnost. U dokumentu se nalazi i sportsko izvješće koje također obuhvaća razdoblje od 5 godina. Ono sadrži popis svih igrača, a posebice reprezentativaca u svim kategorijama te njihovih pripadajućih ugovora, a naglašava se i stanje u omladinskoj školi popraćeno točnim brojem mladih sportaša koji su članovi kluba.
Elaborat treba dati i odgovor na pitanje koja je vrijednost prava na korištenje sportske građevine koje se može unijeti u temeljni kapital društva, kao i na koje razdoblje je lokalna samouprava spremna klubu prepustiti korištenje tog objekta. Tijekom izrade elaborata potrebno je razgovarati s vjerovnicima kluba kako bi se moglo saznati koji od njih su u ovom procesu spremni svoja potraživanja zamijeniti za vlasnički udio u budućem športskom dioničkom društvu. Konačno elaborat treba dati prijedlog statuta budućeg š.d.d.mdash;a kao i prijedlog iznosa temeljnog kapitala.
Po završetku izrade elaborat se dostavlja nacionalnom sportskom savezu, u ovom slučaju Hrvatskom nogometnom savezu te Povjerenstvu za profesionalne sportske klubove koji trebaju dati svoj osvrt na njega. Konačna odluka o prihvaćanju elaborata, a posebno prijedloga o iznosu temeljnog kapitala je na Povjerenstvu. Povjerenstvo može zatražiti i doradu elaborata, a u svom radu ima mogućnost da se obrati nezavisnim stručnjacima i organizacijama koji mu mogu pomoći u ovom procesu.
Nakon što Povjerenstvo prihvati elaborat te utvrdi temeljni kapital športskog dioničkog društva, ukupni broj dionica i njihovu nominalnu cijenu, klub upućuje poziv na upis i uplatu dionica koji se provodi u četiri redovita kruga, a iznimno i u petom krugu.
U prvom krugu poziv se upućuje jedinici lokalne samouprave u kojoj je sjedište udruge odnosno sportskog kluba za natjecanje. U slučaju Dinama radi se o Gradu Zagrebu. U ovom krugu se dionice mogu uplatiti u novcu i pravu korištenja sportske građevine (stadiona). Najčešće se događa da jedinice lokalne samouprave klubu prepuste u koncesiju stadion na određeni višegodišnji period, a zauzvrat dobiju udio u vlasništvu. Dio pak koji se u prvom krugu uplaćuje u novcu ne može biti manji od milijun kuna. Dionice u drugom, trećem i četvrtom krugu se mogu uplatiti samo u novcu, dok je u eventualnom petom krugu uz uplatu u novcu moguća i zamjena tražbina vjerovnika za udio u š.d.dmdash;u.
Ako se ne upišu i ne uplate sve dionice u prvom onda u drugom krugu priliku dobivaju dotadašnji članovi kluba odnosno udruge. Ako i nakon drugog kruga ne budu upisane i uplaćene sve dionice u trećem krugu priliku opet dobivaju članovi kluba, ali samo oni koji su sudjelovali u drugom krugu i to razmjerno ulogu koji su uplatili u njemu.
U četvrtom krugu, ako u prethodnim nisu upisane i uplaćene sve dionice, pravo sudjelovanja uz članove kluba, ovaj put bez ikakvog ograničenja, ima i za to zainteresirana javnost. Kako fizičke tako i pravne osobe koje, prema hrvatskom pravu, mogu biti nositelji vrijednosnih papira. Za razliku od prethodna tri kruga koja traju minimalno 8, a maksimalno 15 dana četvrti krug preoblikovanja može trajati od 15 do mjesec dana.
Ako ni nakon četvrtog kruga nisu upisane i uplaćene sve dionice klub može zatražiti od Povjerenstva da odobri i peti krug koji traje od 15 do 30 dana i u kojem sudjeluju njegovi vjerovnici koji imaju mogućnost zamjene svojih tražbina za vlasnički udio u društvu.
Ako ni nakon četvrtog odnosno odobrenog petog kruga preoblikovanja sve dionice nisu upisane i uplaćene smatra se da preoblikovanje nije uspjelo. Ako su upisane i uplaćene preoblikovanje je uspjelo, a klub potom vrši pripremne radnje s ciljem sazivanja osnivačke skupštine š.d.d.. Uspješnim završetkom osnivačke skupštine te upisom š.d.d. u sudski registar stječe se uvjet da dotadašnja udruga prestane s radom. Tek osnovano športsko dioničko društvo je pravni sljedbenik udruge koja je prestala s radom. Poštujući rokove koje propisuje Zakon o športu od dobivanja suglasnosti na elaborat preoblikovanja do imenovanja organa š.d.d. treba proći najmanje tri mjeseca.
Hoće li se današnja udruga građana GNK Dinamo odlučiti na ovaj proces te kako će on u tom slučaju teći i s kojim ishodom će završiti ostaje nam da vidimo u skoroj budućnosti.
Karlo Propadalo
Ovaj tekst nastao je uz potporuFonda za pluralizamu sklopu projekta Demokratizacija sportskih klubova i saveza te pravo na javno informiranje kao podloga za šire društveno djelovanje.
