Kao i ranijih godina, UEFA je prikupila podatke o europskom klupskom nogometu za 2018. godinu i pripremila već jedanaesto izvješće pod nazivom „Europsko okruženje europskog klupskog nogometa“. Rad Uefinog Centra za analizu podataka omogućen je zahvaljujući bliskoj suradnji s odjelima za licenciranje klubova svih 55 Uefinog saveza članova i gotovo 700 prvoligaških klubova.
Ovo posljednje izvješće na 130 stranica ponovno pruža opsežan uvid u klupski nogomet iz svih kutova Europe, koristeći tabele, grafikone i mape koje naglašavaju ključne trendove „izvan terena“, uključujući rast klupskih prihoda, financijsko poslovanje, strukture liga, nacionalne propise o pravu nastupa igrača i ograničenja, vlasništvo klubova i sponzorstva, razvoj stadionske infrastrukture, djelatnosti transfera, trendove posjećenosti utakmica i društvenih mreža. Po prvi puta, ovogodišnje izvješće uključuje poglavlja o ženskom nogometu i početne nalaze novog upitnika o objektima za treniranje i razvoj mladeži.
Izvješće se koncentrira na stabilnost europskog nogometnog ekosustava, koji je potpomognut dobrim propisima, 20 godina zaredom pomogao je rastu prihoda klupskog nogometa. Međutim, ovogodišnje izdanje također naglašava veći broj prijetnji kontinuiranoj stabilnosti i uspjehu europskog nogometa. One uključuju rizike od globalizacije koja potiče polarizaciju prihoda, povećanih izdataka za plaće i slučajeve
ovisnosti o djelatnostima transfera.
U predgovoru izvješća, predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin je rekao: “Kako se financijski rezultati poboljšavaju, financijska pozicija klubova postala je značajno zdravija, a neto imovina se u razdoblju od desetljeća povećala s manje od 2 milijarde eura na više od 9 milijardi eura, što svjedoči o uspjehu UEFA-inih propisa o financijskom fair-playu, stabilnosti europskog nogometnog ekosustava i održivih te razumnih ulaganja. Izvještaj ističe i brojne prijetnje kontinuiranoj stabilnosti i uspjehu europskog nogometa. To uključuje rizike od polarizacije prihoda uslijed globalizacije, fragmentacije medijskog krajolika i slučajeva prevelike ovisnosti o prihodima od transfernih aktivnosti. Izvještaj također pokazuje da je europski klupski nogomet jak, jedinstven i otporan, a siguran sam da europski nogomet može i hoće prevladati ove i druge izazove podjednako uspješno kao što smo se bavili prijetnjom spiralnih gubitaka u nedavnoj prošlosti.”
Ključne značajke i trendovi iz ovogodišnjeg izvješća europskog klupskog nogometnog okruženja:
1. Sedmu godinu zaredom i samo po drugi put od kad se prati, u financijskoj 2018. godini, 700 klubova najviših liga zajedno je ostvarilo neto dobit od 140 milijuna EUR.
2. Prihodi se nastavljaju koncentrirati, s omjerom prihoda koji je ostvarilo 5 velikih liga dostigavši visok rekord od 75%. Prihodi europskih klubova najviših liga povećali su se u 2018. s ukupno 20 milijardi EUR na 21 milijardu EUR.
3. Privremena izvješća iz 2019. pokazuju, da će 30 vrhunskih klubova po prvi put ostvariti više od polovine prihoda klubova najviših liga pri čemu je FC Barcelona iskazala rekordne prihode veće od 800 milijuna EUR.
4. Unatoč općenitom poboljšanju, TV prihodi su se u mnogim ligama koncentrirali u korist najvećih/najuspješnijih klubova, te time povećali razliku u prihodima između velikih klubova i ostalih (polarizacija).
5. Postoji mala postojanost među ligama u tome kako se prihodi dijele. Na primjer, onaj s najvećom zaradom u Engleskoj dobiva 1,4 x više u odnosu na prosječan (osrednji) klub, dok onaj koji najviše zarađuje u Nizozemskoj dobiva 4,0 x više u odnosu na prosječan klub.
6. Posjećenost utakmica domaćih nacionalnih liga dosegla je visok rekord u 2018/19., sa 105 milijuna gledatelja. Poboljšanje stadionske infrastrukture također je doprinijelo zdravom povećanju od 8% prihoda od ulaznica.
7. U pozadini iznimne dobiti od TV koja je iskazana prošle godine, plaće su povećane u većem postotku (9.4%) u 2018. U porastu plaća u načelu prednjače klubovi u najbogatijim ligama i ključnim KPI (ključni pokazatelji poslovanja), omjer plaća u prihodima sada je 64%.
8. Klubovi su iskazali da su se izdaci za transfere u najvišim ligama u posljednje četiri godine više nego udvostručili, dosegnuvši 8 milijardi u 2018.
9. 85% bruto izdataka za transfere i 75% prihoda od transfera u najvišim ligama zabilježili su klubovi u najvećih 5 liga u 2018. Ovaj omjer sveukupnih prihoda od transfera veći je nego ikad nakon posljednje globalne recesije (2009.).
10. Financije europskih nogometnih klubova u posljednjem su se desetljeću značajno poboljšale, s neto udjelom (imovina umanjena za obveze i dugovanja), s porastom od ispod 2 milijarde EUR na više od 9 milijardi EUR.
11. Neto dug, s 40% prihoda, daleko je zdraviji nego onaj od 65% prije uvođenja financijskog fair play-a u 2011.; iako se omjer ove godine povećao zbog većih dugovanja za transfere i ulaganja u infrastrukturu.
12. 80% klubova iskazalo je velika ulaganja u objekte za treniranje u posljednjih pet godina. Ona prelaze 1 milijun EUR u jednom od tri ovakva kluba.
13. Više od polovine klubova najviših liga imaju više od jednog objekta za treniranje. 76% klubova dijele glavni objekt za treniranje s momčadima mlađih uzrasta i 28% sa ženskom prvom ekipom (pojašnjenje: 36% klubova imaju seniorsku žensku ekipu).
14. Izvješće govori da se u 20 zemalja primjenjuje ograničenje ustupanja igrača; međutim, slika propisa je podijeljena, s više od 15 varijacija; od ograničenja ukupnog broja ustupanja u klub i ustupanja iz kluba, ograničenja unutar liga ili unutar zemalja, ili ograničenja između dva kluba.
15. Dvije lige su ove godine uvele nove propise o ustupanju igrača, što znači da još uvijek ima 32 najviše europske lige koje nemaju nikakvih ograničenja u odnosu na ustupanje igrača. Nova ograničenja ustupanja, u odnosu na broj međunarodnih ustupanja igrača „netreniranih u klubu“ i između dva kluba, nove su odredbe koje će FIFA uvesti u najskorijoj budućnosti.
16. Po prvi put, ženski se nogomet pridružuje muškom nogometu u istom režimu Uefinog licenciranja klubova. Osnova ženskog klupskog nogometa brzo se širi, s 52 najviše lige koje broje u prosjeku 9,3 kluba – u usporedbi s 12,3 klubova u istim muškim ligama.
17. Nogomet ima jedinstveno široku privlačnost, gdje se samo sektori maloprodaje (17%) i kladionice (13%) reklamiraju na 10% klupskih dresova.
18. Europski nogomet ima rastuću široku međunarodnu privlačnost sa 150 stranih sponzora na dresovima, što uključuje 36 azijskih i 19 sjeverno-američkih poduzeća.
19. Iako postoji mnogo dugotrajnih partnerstava s klubovima, ove je natjecateljske godine 30% klubova promijenilo svog sponzora na dresu, te je 17% klubova promijenilo svog dobavljača opreme.
20. Samo manje od jednog kluba u osam najviših liga promijenilo je vlasnika u 2018. (napomena: polovina klubova su vlasništvo članova ili udruge u kojima promjene vlasnika nisu moguće).
IZVJEŠĆE > „Europsko okruženje europskog klupskog nogometa“ (verzija na engleskom jeziku)
