Ruski nogometni savez će ovaj tjedan donijeti odluku hoće li poslati zahtjev za ulazak u Azijsku nogometnu konfederaciju (AFC), kako na svom Twitter profilu prenosi Martin Lowe, novinar koji za The Asian Game piše o azijskom nogometu.
Predsjednik Saveza, Aleksandr Dyukov (inače i predsjednik uprave Gazprom Nefta, nekadašnjeg Sibnefta, a sada pod vlasništvom Gazproma) dao je neke zanimljive izjave o toj temi na press konferenciji prošlog petka: „Većina članova Izvršnog odbora (Ruskog nogometnog saveza, op. a.) izrazila je podršku prijelazu, iako su neki izrazili sumnje u to. Nastavit ćemo raspravu u utorak. Moguće je da će se donijeti odluka o ostanku u UEFA-i.“, zatim „Trenutno nas je Azijska nogometna konfederacija spremna prihvatiti. Nitko nije spreman dati pisano jamstvo, ali je spremna razmotriti našu molbu. Odluka će se donijeti većinom glasova.“, te naposlijetku „U Aziji postoji 48 saveza – ako tri od njih kažu da ne žele igrati s nama – reći će im se: Dobro, nemojte igrati.“ Odluka Ruskog saveza je, ipak, s ovog utorka prolongirana za do kraja ovoga tjedna.
Gledajući, da će ruska invazija na Ukrajinu potrajati, a time i suspenzija ruskih klubova i reprezentacija od strane UEFA-e i FIFA-e, Rusi traže izlaz iz situacije u kojoj njihovi predstavnici ne mogu međunarodno nastupati. Iako je, otpočetka suspenznije, Ruski savez odbacivao mogućnost prelaska iz UEFA-e u AFC, sve je izglednije da su promijenili mišljenje i sada žure potvrditi tu promjenu, jer od siječnja 2023. kreće novi četverogodišnji ciklus za Svjetsko prvenstvo 2026. godine. Ruska reprezentacija bi, u slučaju da ih AFC primi u članstvo, mogla nastupati u azijskim kvalfikacijama za SP (svaka konfederacija sama odlučuje o pravu nastupa članica u svojim natjecanjima, stoga za Rusiju tu ne vrijedi suspenzija FIFA-e), te se pritom nadati da će za tri i pol godine situacija biti takva da će moći nastupati na Mundijalu, naravno, ako se kvalificira.
Što se tiče ulaska u AFC, svoje protivljenje tome je već obznanila Australija, a sigurno će joj se pridružiti Južna Koreja i Japan. Iako su to tri najjače reprezentacije, pitanje je hoće li moći utjecati na većinu od ukupno 48 članica Konfederacije, pogotovo, s obzirom da neke od njih, kao Kina, Sjeverna Koreja, Uzbekistan i druge bivše države SSSR-a, nemaju ništa protiv ruskog pridruživanja. Kako je iduće Svjetsko prvenstvo prošireno na 48 reprezentacija, a broj azijskih predstavnika povećan na osam (još jedna reprezentacija će imati priliku kroz interkontinentalne dodatne kvalifikacije), dolazak Rusije ne bi uzeo mjesto standardnim sudionicima kao što su Japan, Južna Koreja, Australija, Saudijska Arabija i Iran.
Kroz azijske kvalifikacije, Rusija bi imala lakši put te tako mogla postati stalan sudionik Svjetskih prvenstava, što bi bio dodatan benefit, uz ove kratkoročne kao što su povratak službenim utakmicama. S druge strane, odlazak iz UEFA-e, će puno teže pasti ruskim klubovima, kojima se već dogodio odlazak najboljih europskih igrača, a izlaskom iz europske zone će teže dovoditi pojačanja i s ostalih kontinenata. Kratkoročno bi im sigurno bilo bolje igranje azijskih klupskih natjecanja, kao što je AFC-ova liga prvaka, jer bi se čekanje na povratak u ona europska mogao potrajati i duže od rata. Naime, stajalište UEFA-inih članica, sigurno neće blagonaklono prema promptnom ukidanju suspenzije, odmah nakon eventualnog ruskog povlačenja iz Ukrajine. Utjehu bi, klubovima poput Zenita ili Spartak Moskve, moglo pružiti najavljeno pokretanje FIFA-inog svjetskog klupskog prvenstva s 32 kluba, gdje bi se kroz AFC mogli lakše plasirati i time dobiti barem nešto od onoga što su imali u UEFA-inoj ligi prvaka.
Ante Malekin / Na drugu loptu
