Osim što volontiranje može biti korisno za samog volontera kao i organizaciju odnosno ustanovu u kojoj se volontira ono ima pozitivan učinak i na društvo u cijelini. Volontiranjem se tako pomaže u izgradnji snažnih i kohezivnih zajednica, njeguje međugeneracijska solidarnost, potiče povjerenje među građanima te stvaraju norme solidarnosti i reciprociteta.
>> Budi promjena u društvu – postani volonter
Volontiranje pridonosi i povećanju ukupnog ekonomskog dobitka zemlje te se njime smanjuje državna potrošnja jer bi aktivnosti koje odrađuju volonteri u suprotnom često trebale biti plaćene bilo od strane države ili od privatnog sektora. Volontiranje je korisni doprinos za pojedinca i društvo, ali ne smije postati zamjena za plaćeni rad nego dodatna vrijednost.
Ekonomsku vrijednost volontiranja možemo definirati kao vrijednost volonterski pruženih usluga izraženih u novčanim jedinicama koja se može uračunati i u bruto društveni proizvod jedne države. Na ovaj način doprinos volontera društvenoj zajednici dodatno se naglašava te se otvara novi aspekt valorizacije volontiranja – njegov doprinos napretku i uspješnosti društva iskazanoj u ekonomskim parametrima.
Kako bismo mogli odrediti ekonomsku vrijednost volonitranja potrebno je prikupiti podatke o volonterima i volonterskim satima, a od 2009. godine udruge i ustanove koje organiziraju volontiranje su obvezne putem posebne web stranice do kraja veljače aktualne godine za prethodno razdoblje Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podnijeti izvještaj o provedenim volonterskim aktivnostima.
Izvještaj sadržava podatke koji će dati bolju sliku o strukturi i broju volontera na razini čitave države. Osim toga, izvještaji sadrže i podatke o broju volonterskih sati prikupljenih pri provođenju volonterskih aktivnosti i vrstu usluga koje su bile pružane tijekom izvještajenog razdoblja.
Prema posljednjim dostupnim podacima koji obuhvaćaju 2016. godinu u Hrvatskoj je izvještaj o volontiranju podnijelo ukupno 1.217 različitih organizacija koje su obuhvatile 48.731 volontera s ukupno odrađenih 3.332.984 volonterska sata. Vrijednost njihova volonterskog rada je procijenjena na 12.748.895,88 kuna. U odnosu na 2015. godinu broj zaprimljenih izvješća o organiziranom volontiranju je smanjen za 12% što je rezultiralo i smanjenim brojem prijavljenih volontera za 7%, ali se broj volonterskih sati povećao za 13% kao i procijenjena vrijednost volontiranja koja je u 2015. godini iznosila 12,28 milijuna kuna. Prema procijeni britanskog Instituta za istraživanje volontiranja na uloženu jednu kunu u volonterski rad se kroz rezultate tog rada društvu vraća 30 puta više.
Usprkos zaslugama i sve većoj važnosti kao i napretku u evidenciji, volontiranje je i danas u mnogim zemljama široko nepriznato i rijetko zahvaćeno statistikom. Mnoge države ne prikupljaju podatke o volonterstvu uopće, ili koriste različite definicije i metode, što čini gotovo nemogućim procijeniti veličinu i vrijednost volonterstva, a uspoređivanje podataka prikupljenih iz različitih izvora postaje izrazito zahtjevno. Situacija je bolja od prosjeka kad su u pitanju zemlje članice Europske unije.
Kako u mnogim zemljama članicama EU obično nema suglasnosti o procjeni ekonomske vrijednosti volonterstva za dotičnu zemlju, procjene temeljene na metodologiji usklađenoj za sve zemlje (metoda zamjenskog troška) upućuju na to da se ekonomska vrijednost volontiranja uvelike razlikuje, čineći neznatan postotak BDP-a u Slovačkoj, Poljskoj i Grčkoj (manje od 0.1%), ispod 1% BDP-a u Bugarskoj, Češkoj Republici, Italiji, Mađarskoj, Litvi, Malti, Portugalu, Rumunjskoj i Sloveniji, između 1 i 2% BDP-a u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Luksemburgu i Španjolskoj, a više od 2% BDP-a u Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Danskoj te značajan udio u Austriji, Nizozemskoj i Švedskoj (između 3 i 5%).
Zanimljivo je pogledati i podatke koji su vezani za volonterstvo u sportu. Dostupne procjene za trinaest zemalja članica EU pokazuju da prosječan doprinos od volonterstva u sportu iznosi 0.82% BDP-a, krećući se od manje od 0.5% BDP-a u Portugalu, Češkoj Republici, Cipru i Njemačkoj; između 0.5 i 1% BDP-a u Austriji, Irskoj, Danskoj, Francuskoj, Sloveniji, Finskoj i Nizozemskoj; te više od 1% BDP-a u Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanja nadalje pokazuju da bi sport bio znatno manje dostupan bez djelovanja volontera, jer bi zemlje članice morale značajno povećati svoje financijske doprinose ili bi organizacije morale povećati članarine na razinu koju si veliki dio stanovništva ne bi mogao priuštiti. U većini zemalja prosječno vrijeme posvećeno volontiranju u sportu iznosi oko 4-5 sati tjedno.
Prepoznavanjem ekonomske vrijednosti volontiranja može doći i do negativnih aspekata u smislu da se volonteri od strane organizatora volontiranja počnu percipirati kao besplatna radna snaga kojoj je glavna svrha smanjenje troškova i povećanje profita. Međutim tako što nikako ne treba biti prepreka za volonterskim angažmanom jer su pozitivne stvari one koje prevladavaju dok je eliminiacija mogućih negativnih aspekata je prije svega posao države.
Pročitajte još:
>> “(Hajdučkom) suradnjom i volonterstvom do društvenog razvoja”
