Nova teorija se izrodila na dodjeli nagrade Tportala za najboljeg igrača SuperSport HNL-a u odabiru kapetana prvoligaških momčadi (usput rečeno bizaran izbor).
Hajduk je igrao preoštro! U nedostatku argumenata za opravdanje loše igre Jakirović i Petković (Ademi neposredno nakon derbija) u jedan glas navode oštru igru Hajduka. Inače, utakmica je završila 13-14 u prekršajima, po poluvremenima 7-8 i 6-6.
– Diallo 5, Sigur 3, Šarlija 2, Uremović 1, Livaja 1, Pukštas 1, Dajaku 1.
Prekršaji su bili nad Sigurom 3, Krovinovićem 2, Livajom 2, Šarlijom 2, Moufijem 2, Pukštasom 1, Dajakuom 1.
– Mišić 3, Špikić 3, Petković 2, Perković 2, Perić 1, Baturina 1, Kaneko 1
Prekršaji su bili nad Kanekom 5, Petkovićem 4, Bulat 1, Vidović 1, Perković 1, Theophil 1, Ademi 1.
Ono što sam naveo u najavi utakmice. Hajduk mora trčati, puhati za vrat igračima Dinama. Na način kako je to radila Viktoria koja je u obje utakmice imala po više od 20 prekršaja.
I Hajduk je trčao. Bez problema su zaustavili spori Dinamo. Upravo to je nerviralo Petkovića koji ionako nakon oporavka od ozljede nije u nekoj specijalnoj formi. Nemoć. Stoperi Hajduka bi ga ispratili do centra, a veznjaci zatvarali dodavanja.
Čak je i Kolarić bar 3 prekršaja prestrogo svirao zahvaljujući bacanjima Petkovića i Kaneka. Dok s druge strane nije još nekoliko na Krovinoviću, Siguru i Pukštasu da je imao isti kriterij. Čak i ono bacanje Petkovića za penal, koji je pao kao metkom pokošen nije sankcionirao drugim žutim kartonom. Tako da je smiješno prozivanje suca Kolarića od strane Dinama. Uostalom i sam Petković navodi da je vraćao (?!) udarce pa se na kraju ispričao kolegama iz Hajduka. Inače je poznat kao korektan igrač pa je nevjerojatno ono udaranje Sigura bez baluna ili namjerno zabijanje u Šarliju i Sigura.
Jakirović uz veliku agresiju Hajduka pronalazi alibi i u predefanzivnoj igri gostiju. Kao da Dinamu itko dolazi otvorenog garda. Kao da im je novost tražiti rješenje kontra dvostrukog bloka.
Dobrom igrom Hajduka u obrani Dinamo je imao prostora za samo 9 driblinga, od toga 5 uspješnih. I ono što je poražavajuće, svih 5 je bilo Kaneka (5/5).
Modri su jednostavno čitljivi. I prosječni analitičar će to odmah zaključiti, a kamoli ne profesionalci. Kaneko je trenutno praktički jedina prava opasnost, ali s velikom manom. Sjajan je dribler i čvrst u duelu, ali su mu odluke nakon toga loše. Imao je samo 56% točnih dodavanja (jedino je Dajaku bio lošiji s 54%). Čak su i oba vratara bolja s po 57%.
Baturina je praktički nestao. Čak i pokušaji s pozivom u reprezentaciju momka nisu dignuli. Dovoljno je biti uz njega da bi ga se neutraliziralo. Ademi je utakmicu završio bez prekršaja. Dinamo je imao samo 14 pokušaja centaršuta nasuprot Hajdukovih 9 koji gotovo i da nije napadao. Sve to su neoborive činjenice.
Petković je imao samo jedan jedini udarac prema golu, Baturina 0, Špikić 0, Kaneko 1, Mišić 0, Ademi 1 (u okvir), Perković 1, Ristovski 2 (1 u okvir s 30 m), Bulat 0, Vidović 1.
Naravno, uvijek kad igre nema trener vapi za pojačanjima. Međutim, Dinamo je i s ovim sastavom pružio odlične igre pa je pravo pitanje gdje su nestali ti igrači. I do koga je ako ih 10 trenutno tako igra.
Od tu i dolazi sva nervoza.
Dakle, ne radi se o ikakvoj preoštroj igri Hajduka. Dapače, Hajduk je odigrao odličnu obranu sa samo 14 prekršaja (realno 12), a Dinamo jednostavno nije imao načina za napraviti išta ozbiljnije.
S druge strane Hajduk nije ništa napravio put naprijed i jednako bi se mogao pravdati oštrom igrom Dinama koji je realno napravio i više prekršaja, i oštrijih, ali koji nisu suđeni.
Zaključak je da je rezultat realan. Obje ekipe su odigrale odličnu obranu i nisu pokazale ništa put naprijed. Pravih 0-0.
